Posni recepti za post na vodi i ulju: soja, đuveč, pite i slatkiši
Vodič kroz posnu kuhinju: post na vodi i ulju, priprema soje, posni đuveč, pite, variva, doručak, slatkiši bez mleka i jaja, zamene za pavlaku i šlag, saveti za planiranje obroka.
Vreme čitanja: oko 15 do 20 minuta.
Post na vodi i post na ulju: razlika koja menja svakodnevnu kuhinju
Kada se govori o posnoj kuhinji, najčešće se prvo pomisli na odricanje. Ipak, posni recepti mogu biti izuzetno raznovrsni, ukusni i hranljivi ako se razume osnovna podela na post na vodi i post na ulju. Ta razlika nije samo formalna. Ona određuje koje namirnice i koji načini pripreme dolaze u obzir, a samim tim i kakav će biti ukus i tekstura jela.
U danima kada se posti na vodi, izbegava se dodavanje ulja u pripremu. To znači da se povrće dinsta u sopstvenom soku ili uz malo vode, da se jela kuvaju, peku ili krčkaju bez masnoće, a začini dobijaju mnogo važniju ulogu. U danima kada se posti na ulju, dozvoljeno je korišćenje biljnih ulja, margarina biljnog porekla i drugih masnoća koje nisu životinjskog porekla. Tada su mogućnosti znatno šire, pa se mnogi posni recepti mogu prilagoditi upravo tim danima.
Ono što mnoge zbunjuje jeste činjenica da se pravila razlikuju u zavisnosti od crkvenog kalendara, ali i od blagoslova i saveta duhovnika. Zato je najvažnije da svako za sebe zna okvir u kojem se kreće, a onda u tom okviru razvija svoju posnu kuhinju. Cilj nije da obrok bude što sličniji mrsnom, već da bude jednostavan, čist i dovoljan.
Osnovne namirnice za posnu kuhinju
U posnoj ishrani, posebno na vodi, u prvom planu su povrće, mahunarke, žitarice, krompir, pečurke, soja, orašasti plodovi i semenke u onim danima kada su dozvoljeni. Povrće može biti sveže, zamrznuto ili iz zimnice. Mahunarke poput pasulja, graška, sočiva i boba često su temelj obroka jer daju sitost i bogatstvo ukusa. Žitarice poput pirinča, ječma, heljde, kukuruza i ovsa daju podlogu jelima, a mogu se koristiti i kao samostalna jela.
Soja zauzima posebno mesto. Sojini odresci, komadići, ljuspice i tofu mogu se pripremati na mnogo načina. Soja je neutralna namirnica, pa lako upija ukuse iz okoline. Zbog toga je odlična za đuveč sa sojom, variva, paprikaše, musake i slična jela. Ipak, treba biti umeren. Soja nije čarobni sastojak i ne treba da bude jedina namirnica na trpezi. Raznovrsnost je uvek najbolji izbor.
Kada su u pitanju gotovi proizvodi, neophodno je čitati deklaracije. Mnogi proizvodi koji se reklamiraju kao posni mogu sadržati kazein, mlečne proteine, surutku u prahu ili tragove mleka. To ne mora da bude problem za svakoga, ali ako je cilj strogi post na vodi, takve namirnice se izbegavaju. Isto važi i za slatkiše, kolače, pavlake i šlagove. U nastavku ćemo se posebno pozabaviti time kako prepoznati zaista posne proizvode i kako ih zameniti domaćim varijantama.
Soja u posnoj kuhinji: od odrezaka do đuveča
Soja se dugo koristi u posnoj ishrani, ali se oko nje često vode rasprave. Jedni je hvale kao odličan izvor proteina, drugi je izbegavaju zbog sumnji u vezi sa genetski modifikovanim organizmima, hormonima ili dodatnim sastojcima u prerađevinama. Istina je najčešće negde u sredini: soja može biti deo uravnotežene posne trpeze, ali nije neophodna i ne treba je jesti u ogromnim količinama. Ako neko ima zdravstvene nedoumice, najbolje je da se posavetuje sa lekarom ili drugim stručnim licem.
Od soje se najčešće koriste sojini odresci, sojini komadići i sojine ljuspice. Odresci se pre pripreme potapaju u vodu ili supu, a zatim kratko prokuvaju da omekšaju. Posle toga se dobro ocede, začine i koriste u jelima. Komadići su slični, samo sitniji, pa su pogodni za variva, paprikaše i punjenja. Ljuspice su najsitnije i često se koriste za pljeskavice, punjene paprike ili sarmice.
Soja je posebno dobra u posnom đuveču. Đuveč se tradicionalno sprema sa mesom, ali posna verzija može biti jednako ukusna. Dinsta se luk, dodaje se krompir isečen na kockice, malo vode i pirinač. Na kraju se dodaju sojini odresci koji su prethodno potopljeni, začinjeni i kratko kuvani. Sve se zalije sokom od paradajza ili đuvečem iz kesice, pa se zapeče u rerni. Ako se posti na ulju, na početku se može dodati malo ulja; ako se posti na vodi, koristi se voda ili sopstveni sok povrća.
Postoji i varijanta sa integralnim pirinčem, koja je sitnija i bogatija. Integralni pirinač se duže kuva, pa ga treba dodati ranije ili prethodno prokuvati. Soja se može kombinovati i sa pečurkama, tikvicama, patlidžanom, prazilukom i spanaćem. Začini poput aleva paprike, bibera, origana, ruzmarina, timijana i belog luka daju dubinu ukusa. Ako se soja prethodno proprži i uvalja u senf pa u integralno brašno ili susam, dobija se hrskavija tekstura. Takvi komadići mogu se dodati u varivo ili poslužiti kao samostalno jelo.
Recept: Posni đuveč od soje
Sastojci: sojini odresci ili komadići, luk, krompir, šargarepa, pirinač, sok od paradajza, so, biber, aleva paprika, origano, malo vode ili biljne supe. Po želji: pečurke, tikvice, praziluk, peršun.
Priprema: Sojine odreske potopiti u vodu nekoliko sati. Zatim ih ocediti, posoliti, pobiberiti i kratko prokuvati u vodi sa malo začina. Ocediti i iseći na kockice. Na malo ulja, ako je dan na ulju, ili na malo vode ako je dan na vodi, dinstati sitno seckan luk dok ne omekša. Dodati šargarepu i krompir isečen na kockice, pa dinstati još nekoliko minuta. Dodati pirinač, sok od paradajza i malo vode. Začiniti po ukusu. Kada krompir i pirinač počnu da omekšavaju, dodati sojine komadiće. Sve prebaciti u vatrostalnu posudu i zapeći u rerni na 200 stepeni oko 30 do 40 minuta. Po potrebi dolivati malo vode da se ne osuši. Na kraju posuti svežim peršunom.
Ovaj đuveč sa sojom može se jesti topao ili mlak, a odličan je i sledećeg dana. Ako se priprema za više obroka, može se podeliti u manje posude i zamrznuti.
Posne pite i testa bez jaja i mleka
Pite su jedan od najpraktičnijih posnih obroka. Mogu se praviti sa kupovnim korama, ali i sa domaćim testom. Kada se posti na води, testo se često pravi samo od brašna, vode, soli i malo kvasca ili praška za pecivo. Kada se posti na ulju, može se dodati malo ulja ili margarina biljnog porekla. Jaja i mleko se izostavljaju ili zamenjuju. Umesto mleka može se koristiti voda, sojino mleko, ovseno mleko ili drugo biljno mleko. Umesto jaja koriste se razne metode: laneno seme sa vodom, kukuruzni skrob, soda bikarbona sa sirćetom ili jednostavno izostavljanje jaja uz dovoljno tečnosti.
Popularne posne pite su sa prazilukom, blitvom, spanaćem, krompirom, kupusom, pečurkama, tikvicama i šargarepom. Praziluk i pečurke se dinstaju na malo vode ili ulja, pa se pomešaju sa začinima. Krompir se može izrendati ili iseći na kockice i prethodno obariti. Tikvice se rendaju, posole i ostave da puste vodu, pa se dobro ocede. Spanać se može koristiti svež ili zamrznut. Kupus se dinsta dok ne omekša. Kada je fil gotov, kore se ređaju, premazuju uljem ili kiselom vodom, filuju i peku.
Recept: Posne kiflice koje ostaju mekane
Sastojci: 500 g brašna, 200 ml mlake vode ili biljnog mleka, 100 g biljnog margarina ili ulja, 20 g kvasca, malo šećera, malo soli, po želji džem ili marmelada.
Priprema: Kvasac razmutiti u malo mlake vode sa kašičicom šećera i ostaviti da nadođe. U veću posudu staviti brašno, so, otopljenu masnoću, nadošli kvasac i ostatak tečnosti. Zamesiti glatko testo. Ostaviti da naraste. Zatim testo podeliti na manje komade, oblikovati kiflice, puniti džemom ili ostaviti prazne. Ređati u pleh obložen papirom za pečenje. Peći na 180 stepeni dok ne porumene. Ohlađene kiflice držati u poklopljenoj posudi da ostanu mekane.
Ovakve posne kiflice mogu se zamrznuti i kasnije podgrejati. Odlične su za doručak ili uz čaj.
Recept: Posna pita sa tikvicama i prazilukom
Sastojci: kore za pitu, tikvice, praziluk, malo ulja ili vode, so, biber, peršun, po želji biljni sir.
Priprema: Tikvice izrendati, posoliti i ostaviti da puste vodu. Praziluk sitno iseckati i prodinstati na malo ulja ili vode. Tikvice dobro ocediti i pomešati sa prazilukom. Dodati so, biber i peršun. Kore poređati, svaku premazati uljem ili kiselom vodom, stavljati fil i redovno ređati. Peći na 180 do 200 stepeni dok kore ne porumene. Ako se koristi biljni sir, može se posuti između kora ili odozgo.
Jela na vodi: pasulj, variva i musake
Kada je post na vodi, najveći izazov je pripremiti jelo koje je sito i ukusno bez ulja. Tada su od pomoći mahunarke, krompir, pirinač, ječam, kukuruz i povrće koje pušta sok. Pasulj, grašak, boranija, sočivo, kelj, karfiol, brokoli i kupus mogu se kuvati sa lukom, šargarepom, belim lukom i začinima. Za gustinu se može koristiti malo brašna razmućenog u hladnoj vodi, kukuruzni skrob ili pire od krompira. Zaprška se može napraviti na suvo, bez ulja, tako što se brašno proprži na malo vode ili se razmuti u vodi i doda u jelo.
Recept: Ekspres posni pasulj
Sastojci: 350 g crnog i crvenog luka, šargarepa, bela šargarepa, peršun, dve konzerve crvenog pasulja, kašičica slatke paprike, malo ljute paprike, so, biber, biljni začin.
Priprema: Luk sitno iseckati i prodinstati na malo vode. Dodati šargarepu i belu šargarepu iseckanu na kolutiće. Dodati peršun, biber, so i biljni začin. Kada omekša, dodati pasulj iz konzerve, slatku papriku i malo ljute paprike. Kuvati još desetak minuta da se sjedini. Po želji, sve prebaciti u rernu i kratko zapeći. Ovo jelo je gotovo za manje od sat vremena i odlično je za dane kada se posti na ulju, a može se prilagoditi i za post na vodi ako se sve priprema na vodi.
Recept: Musaka od tikvica na vodi
Sastojci: tikvice, luk, beli luk, so, biber, aleva paprika, peršun, malo brašna, voda, po želji sojini komadići ili riba za dane kada je dozvoljena.
Priprema: Luk i beli luk sitno iseckati i dinstati na malo vode. Dodati sojine komadiće koji su prethodno potopljeni i kratko kuvani, ili ribu ako je dan kada je dozvoljena. Začiniti i dinstati nekoliko minuta. Tikvice iseći na kolutove i kratko propržiti na malo vode ili ulja, zavisno od dana. U vatrostalnu posudu ređati red tikvica, red fila, pa opet tikvice. Sve preliti smesom od vode, malo brašna i sokom od paradajza. Zapeći u rerni na 200 stepeni oko 40 minuta. Ovo je odlična posna musaka koja se može jesti i topla i hladna.
Recept: Varivo od šampinjona i praziluka
Sastojci: 200 g šampinjona, 50 g pirinča, 100 g crnog luka, 100 g praziluka, so, biber, malo ulja ili vode.
Priprema: Šampinjone oprati i iseći na četvrtine. Praziluk iseći na kolutove, luk na kockice. Dinstati na malo ulja ili vode. Posoliti i dodati malo vode. Kada povrće omekša, dodati pirinač i dinstati dok ne bude gotov. Na kraju dodati biber. Može se poslužiti uz pohovanu ribu, brokoli ili salatu. Ako se posti na vodi, ulje se izostavlja, a povrće se dinsta u sopstvenom soku uz malo vode.
Doručak i večera na vodi: jednostavno, a sito
Doručak i večera su često najveći izazov kada se posti na vodi. Ljudi posežu za hlebom i džemom, ali to brzo dosadi i ne daje dovoljno energije. Zato je dobro imati nekoliko brzih recepata koji se mogu pripremiti unapred. Namazi od krompira, pečenog kikirikija, susama, pečene paprike ili pečuraka mogu se držati u frižideru nekoliko dana. Salate od kiselog kupusa, cvekle, šargarepe, pečene paprike i kukuruza osvežavaju i dobro idu uz kuvana jela. Kaše od ovsenih pahuljica, prosa, heljde ili kukuruza mogu se zasladiti medom, suvim voćem ili cimetom.
Recept: Namaz od krompira i pečenog kikirikija
Sastojci: kuvani krompir, pečeni kikiriki, senf, so, biber, malo vode ili biljnog mleka, po želji peršun.
Priprema: Krompir skuvati i izgnječiti. Pečeni kikiriki samleti ili sitno iseckati. Pomešati sa krompirom, dodati senf, so, biber i malo tečnosti da se dobije kremasta masa. Dodati peršun. Ovaj namaz je odličan na prepečenom hlebu, a može se poslužiti i kao prilog uz varivo.
Recept: Pečeni sendviči sa šampinjonima
Sastojci: hleb, šampinjoni, crni luk, so, biber, začini, po želji senf ili kečap.
Priprema: Šampinjone i luk sitno iseckati i pomešati sa začinima. Staviti smesu na kriške hleba. Svaku krišku uviti u aluminijumsku foliju i poređati u pleh. Peći u zagrejanoj rerni dok šampinjoni ne puste sok i hleb ne upije ukus. Ovaj sendvič je praktičan za posao ili put, a može se jesti i topao i hladan.
Recept: Sutlijaš na vodi
Sastojci: pirinač, voda, so, šećer ili med, cimet, suvo grožđe ili drugi sušeni plodovi.
Priprema: Pirinač kuvati u vodi dok ne omekša i dok se ne zgusne. Pred kraj dodati so, šećer ili med, cimet i suvo voće. Kuvati još nekoliko minuta. Sutlijaš na vodi je jednostavan, blag i zasitan. Ako se posti na ulju, može se dodati malo biljnog mleka ili posnog šlaga.
Slatkiši u posnoj kuhinji: pavlake, šlagovi i kolači
Slatkiši su često najveća nepoznanica u posnoj ishrani. Mnogi proizvodi koji se prodaju kao posni sadrže mlečne proteine, surutku, kazein ili tragove mleka. Zato je važno čitati sastav. Posna slatka pavlaka često ne postoji u pravom smislu, jer većina biljnih pavlaka sadrži neki oblik mlečnih proteina. Ipak, u prodavnicama zdrave hrane mogu se naći biljne pavlake za kuvanje i šlagovi koji su na biljnoj bazi. I njih treba proveriti.
Kada se pravi posni šlag, često se koristi prah koji se umuti sa vodom ili kiselom vodom. Kisela voda daje čvršću teksturu i osvežavajući ukus. Neki umesto vode koriste biljno mleko, ali i tada treba paziti da mleko nije mlečno. Šlag se može koristiti za torte, kolače, punjenja i ukrašavanje. Ako se želi gušća krema, može se dodati malo kukuruznog skroba ili samleti keks.
Recept: Posna lešnik torta
Sastojci: 50 g pečenog mlevenog lešnika, 50 g posnog mlevenog keksa, 5 kašika šećera, 200 ml kisele vode, 50 ml ulja, 100 g brašna, 1 kašika praška za pecivo. Za fil: 3 pudinga od vanile, 750 ml vode, 5 kašika šećera, 250 g biljnog margarina, 2 do 3 kašike prah šećera, 200 g mlevenog lešnika, 100 g umućenog posnog šlaga.
Priprema: Pomešati sve sastojke za koru i peći tri kore. Za fil, skuvati puding u vodi sa šećerom i prohladiti. Posebno umutiti margarin sa prah šećerom i dodati u puding. Na kraju dodati mlevene lešnike i umućeni šlag. Filovati kore i ukrasiti šlagom i lešnicima. Torta je lagana, sočna i odlična za posne slave i praznike.
Recept: Posne baklave
Sastojci: kore za baklavu, ulje, šećer, mleveni orasi. Za sirup: voda i šećer.
Priprema: Kore poređati po dve, premazati uljem, posuti mešavinom šećera i oraha. Seći na trake i motati u trouglove. Ređati u pleh i peći na 180 do 200 stepeni dok ne porumene. Posebno skuvati sirup od vode i šećera i preliti pečene baklave. Ostaviti da se ohlade i upiju sirup. Ovo je jedan od najlepših posnih slatkiša, a može se praviti i sa medom umesto šećera.
Recept: Medeno srce na vodi
Sastojci: 2 čaše šećera, 1 čaša vode, 4 kašike džema, 1 kesica cimeta, 1 kesica sode bikarbone, 4 čaše brašna.
Priprema: Pomešati sve sastojke i naliti u pleh obložen papirom za pečenje. Peći na 180 stepeni oko 20 minuta. Ohlađeno premazati džemom. Ako se posti na ulju, može se dodati i čokoladna glazura; ako se posti na vodi, glazura se izostavlja ili se pravi od kakaa i vode.
Praktični saveti za lakši post
Post ne mora da bude mučenje. Ako se dobro isplanira, može biti prilika da se otkriju nove namirnice i novi ukusi. Prvi savet je da se obroci pripremaju unapred. Kuvana jela mogu se držati u frižideru dva do tri dana, a mnoga mogu i u zamrzivač. Tako se izbegava situacija da se u trenutku gladi poseže za nečim što nije posno ili što ne prija.
Drugi savet je da se koristi mnogo začina. Kada nema ulja, začini postaju glavni nosioci ukusa. Aleva paprika, biber, origano, ruzmarin, timijan, kurkuma, đumbir, beli luk, peršun, celer i mirođija mogu potpuno promeniti jelo. Treći savet je da se kombinuju namirnice: mahunarke sa žitaricama, povrće sa krompirom, pečurke sa prazilukom, soja sa pirinčem. Tako se dobija potpunija hranljiva vrednost.
Četvrti savet je umerenost. Post ne znači da treba jesti ogromne količine hleba, slatkiša i prženih jela. Naprotiv, to je prilika da se jede jednostavnije. Ako se javi slabost, vrtoglavica ili neki drugi zdravstveni problem, treba prekinuti ili prilagoditi post i posavetovati se sa lekarom. Trudnice, deca, osobe sa dijabetesom, anemijom i drugim hroničnim stanjima treba posebno da vode računa.
Na kraju, najvažnije je da post bude u duhu mira, strpljenja i dobrih dela. Hrana je samo jedan deo. Ako se jede posno, a srce je ispunjeno ljutnjom i nestrpljenjem, teško da post ima puni smisao. Zato se preporučuje da se svaki obrok uzme sa zahvalnošću, bez preteranog opterećenja i bez poređenja sa drugima.
Zaključak: posna kuhinja kao prostor za kreativnost
Posni recepti nisu siromašni. Oni su samo drugačiji. Uz malo mašte, soja može postati ukusan đuveč, povrće može postati bogato varivo, a kore, brašno, voda i začini mogu dati pite i kolače koji se ne razlikuju mnogo od mrsnih. Kada se posti na vodi, kuhinja se vraća osnovama: povrću, mahunarkama, žitaricama i začinima. Kada se posti na ulju, otvara se prostor za prženje, dinstanje i pečenje sa malo masnoće.
Bez obzira na to koji se dan poštuje, cilj je isti: da obrok bude čist, ukusan i dovoljan. Ako se tome doda malo planiranja i dosta ljubavi prema kuvanju, post prestaje da bude odricanje i postaje navika koja prija telu i duhu. Neka svaki obrok bude prilika da se uživa u jednostavnim stvarima, a posna trpeza neka bude mesto susreta, mira i zadovoljstva.